Početak glavnog sadržaja
Svi članci

Tipovi kuća

Garaža uz kuću: tipovi, dimenzije, prilaz i dozvola

Garaža uz kuću: integrisana, prislonjena, samostojeća ili podzemna, dimenzije za jedno i dva vozila, prilaz, izolacija i kada treba dozvola.

Ažurirano 6 min čitanja

Garaža uz kuću: tipovi, dimenzije, prilaz i dozvola

Garaža može biti integrisana u osnovu kuće, prislonjena uz nju, samostojeća na parceli, podzemna ili u suterenu. Za jedno vozilo računajte oko 16,5–21 m², a za dva oko 30–39 m² čistog prostora. Tip biramo prema širini i nagibu parcele i prema mestu kolskog ulaza koje određuje plan. Od tipa zavisi i postupak: garaža koja je deo kuće ulazi u projekat za građevinsku dozvolu, a samostojeća se gradi kao pomoćni objekat.

Koji tip garaže izabrati?

Tip garaže prvo određuje parcela: na uskom placu garaža ulazi u osnovu kuće, na širokom može da stoji odvojeno, a na kosom terenu se spušta u suteren. Posle toga dolaze broj vozila, navike porodice i to da li garaža služi i kao radionica ili ostava.

Integrisana garaža

Integrisana garaža je pod istim krovom, sa ulazom direktno u kuću, najčešće preko ostave ili tehničke prostorije. Iz automobila se ulazi u toplo, kese sa namirnicama ne idu kroz dvorište, a konstrukcija i krov su zajednički. Postavljena na severnu stranu, negrejana garaža štiti stambeni deo kao tampon zona. Traži, međutim, pažljivu izolaciju i zaptivanje prema kući.

Takvo rešenje ima Savremena porodična kuća u Paraćinu: 120 m² stambenog prostora u prizemlju i integrisana garaža sa tehničkom prostorijom od oko 40 m², sa automatskim vratima i pripremljenom instalacijom za punjenje električnog automobila.

Prislonjena garaža

Prislonjena garaža deli sa kućom jedan zid, ali ima svoj volumen i krov. Buka i mirisi lakše ostaju napolju, a kuća dobija razuđen oblik koji na ulici deluje lakše od jednog velikog kvadra. U kuću se ulazi kroz zajednički zid ili preko natkrivenog prolaza.

Samostojeća garaža

Samostojeća garaža stoji odvojeno na parceli, obično bliže ulici, dok kuća ide dublje u dvorište. Stambeni deo ostaje bez buke i mirisa, a garaža lako preuzima radionicu, sezonsku opremu i alat. Mane su put do kuće po kiši, sopstveni temelji i krov i poseban postupak za odobrenje. Ima smisla na širem placu, gde ne oduzima dvorište namenjeno boravku.

Podzemna garaža i garaža u suterenu

Podzemna garaža najbolje radi na kosom terenu, gde se u suteren ulazi sa nižeg dela parcele gotovo bez rampe. Na ravnom placu ista garaža traži dugu rampu, armiranobetonske zidove, pažljivu hidroizolaciju i odvodnjavanje, pa je konstrukcijski najzahtevnija. Zauzvrat dvorište ostaje celo, a automobili ne određuju izgled ulične fasade.

Primer je Harmonija Prirode u Paraćinu: moderna kuća od 235 m² na tri etaže, sa podzemnom garažom za dva automobila i direktnim ulazom u kuću. Više rešenja, od prizemnih kuća do vila, ima u katalogu projekata kuća sa garažom.

Koje su dimenzije garaže za jedno i dva vozila?

Za jedno vozilo potrebno je oko 3,0–3,5 × 5,5–6,0 m, a za dva oko 5,5–6,5 × 5,5–6,0 m unutrašnjeg prostora. To su orijentacione svetle mere za prosečan automobil; veći SUV, bicikli i police traže gornju granicu.

Namena Širina Dužina Površina
Jedno vozilo 3,0–3,5 m 5,5–6,0 m 16,5–21 m²
Dva vozila 5,5–6,5 m 5,5–6,0 m 30–39 m²
Tri vozila 8,0–9,0 m 5,5–6,0 m 44–54 m²
Jedno vozilo i radionica 4,0–5,0 m 7,0–8,0 m 28–40 m²
  • Pored vozila ostavite 60–80 cm sa svake strane, da se vrata otvore bez naslanjanja na zid.
  • Svetla visina od oko 2,4 m dovoljna je za automobil; sekcijska vrata traže dodatni prostor iznad otvora za mehanizam.
  • Otvor vrata je najčešće širok oko 2,5 m za jedno vozilo i 4,5–5,0 m za dva, a visok oko 2,1 m.

Garaža retko služi samo automobilima. U projektu Moderna kuća u Kaluđerici garažni blok uz prizemnu kuću od 100 m² ima oko 60 m²: mesto za dva automobila, ostavu i prostor za toplotnu pumpu. Veće kuće planiraju i treće mesto: Vila Travertino, spratna kuća od 380 m² u Paraćinu, ima garažu za dva do tri automobila sa direktnim ulazom u kuću.

Kako planirati prilaz garaži?

Prilaz zavisi od mesta kolskog ulaza sa ulice, udaljenosti garaže od ulice i nagiba terena. Mesto kolskog priključka na javni put i građevinsku liniju određuju plan i lokacijski uslovi, pa ih proverite pre prve skice; prvi korak je informacija o lokaciji.

  • Ispred vrata ostavite oko 5–6 m ravnog prostora: tu staje drugi automobil i ima mesta za ulazak bez manevrisanja na ulici.
  • Garaža bliže ulici skraćuje popločani prilaz i čuva dvorište; garaža u dnu parcele znači dug kolski put kroz baštu.
  • Prilaz se odvodnjava od garaže, a ispred vrata ide linijska rešetka.
  • Rampa podzemne garaže ima orijentaciono do 12 % nagiba kad je otkrivena i do 15 % kad je natkrivena, uz blaže prelazne deonice na vrhu i dnu. Za spust od 3 m to je oko 20–25 m rampe, bez prelaznih deonica. Otkrivena rampa zimi traži grejanje ili nadstrešnicu.

Ako još birate plac ili niste sigurni šta plan dozvoljava, analiza parcele to proverava pre projekta.

Kako se garaža izoluje i provetrava?

Garaža je po pravilu negrejan prostor, pa termička granica kuće prolazi zidom i pločom između garaže i stambenog dela. U elaboratu energetske efikasnosti ti elementi se računaju kao granica prema negrejanom prostoru, a ne kao unutrašnji zidovi.

  • Zid prema kući izolujte kao spoljni, a ploču iznad garaže sa donje strane ako je iznad nje soba.
  • Vrata iz garaže u kuću neka budu puna, sa zaptivkom i samozatvaračem, da gasovi i buka ne ulaze u kuću.
  • Pod garaže neka bude niži od poda kuće, najmanje za prag, sa blagim padom ka vratima.
  • Za provetravanje predvidite otvore ili rešetke na suprotnim stranama, zbog izduvnih gasova i vlage.
  • Ako garaža služi i kao radionica, izaberite sekcijska vrata sa izolovanim panelima, a utičnice i rasvetu predvidite u projektu elektroinstalacija.

Da li je za garažu potrebna građevinska dozvola?

Zavisi od toga da li je garaža deo kuće. Integrisana, prislonjena i podzemna garaža koje se grade zajedno sa kućom deo su objekta, pa ulaze u projekat za građevinsku dozvolu (PGD) kuće i u isti postupak.

Samostojeća garaža je pomoćni objekat. Za nju se ne izdaje građevinska dozvola, već rešenje o odobrenju za izvođenje radova po čl. 145 Zakona o planiranju i izgradnji, na osnovu idejnog projekta (IDP). Pomoćni objekat po pravilu ulazi u zauzetost parcele, a plan određuje njegov položaj, visinu i udaljenost od međe. Redosled za kuću opisuje vodič koraci do građevinske dozvole.

Kako garaža utiče na obim projekta?

Garaža povećava obim projekta, a koliko, zavisi od tipa. Nadzemna garaža ulazi u BRGP kuće, u konstrukciju i u instalacije kao i ostatak objekta. Podzemna po pravilu ne ulazi u BRGP (način obračuna suterena daje plan), ali traži najviše konstrukcijskog rada: potporne zidove, hidroizolaciju, rampu i odvodnjavanje. Samostojeća garaža ima svoju, manju dokumentaciju.

Projekat je zato po ponudi, prema kvadraturi, tipu garaže, lokaciji i fazama dokumentacije. Od čega sve zavisi cena, objašnjava tekst koliko košta projekat kuće.

Ako planirate kuću sa garažom, pošaljite nam lokaciju parcele, broj vozila i šta još želite u garaži, pa ćemo predložiti rešenje.

Često postavljana pitanja

Koliko garaža mora biti udaljena od međe? Jedinstven broj za celu Srbiju ne postoji. Udaljenost od granice parcele i od susednih objekata, kao i to da li garaža sme da stoji na samoj međi, određuje planski dokument za vašu parcelu. Te vrednosti daju informacija o lokaciji i lokacijski uslovi.

Može li garaža kasnije da postane soba? Može, ako to dozvoljava plan. Pretvaranje garaže u stambeni prostor je promena namene dela objekta, za koju su potrebni tehnička dokumentacija i akt nadležnog organa. Pre toga proverite da li plan traži parking mesto na parceli, jer ga posle pretvaranja morate obezbediti na drugom mestu.

Treba li punjač za električni automobil predvideti u projektu? Da, i kad ga ne planirate odmah. U projektu elektroinstalacija predvidite zaseban vod do garaže i proverite da li odobrena snaga priključka podnosi punjenje uz ostale potrošače, posebno uz toplotnu pumpu. Naknadno razvlačenje kabla kroz završenu kuću je skupo i neuredno.

— Teme

— Autor

JM
Jovan Milivojevićdipl. inž. arh.

Glavni arhitekta

Glavni arhitekta biroa CAD ART sa iskustvom u projektovanju stambenih i poslovnih objekata širom Srbije.

— Sledeći korak

Imate ideju za kuću? Razgovarajmo o vašem projektu.

Naš tim arhitekata je tu da od ideje napravi projekat — od prve skice do dozvole. Bez obaveza, prvi razgovor je besplatan.

33+ godina prakse500+ realizovanih projekataOdgovor u kratkom roku