Energetski efikasna kuća treba da vam pruži prijatnu temperaturu zimi, zaštitu od letnjeg pregrevanja i potrošnju koju možete da planirate. Do toga se dolazi usklađivanjem rasporeda, izolacije, prozora, ventilacije i grejanja za vaš plac i način života. Nova kuća u Srbiji mora imati najmanje energetski razred C; za viši razred potrebne mere proveravaju se proračunom.
Ne morate unapred znati debljinu izolacije ili model toplotne pumpe. U idejnom rešenju upoređujemo položaj kuće, veličinu prozora i zaštitu od sunca, a zatim usklađujemo omotač i instalacije. Napišite šta vam je najvažnije: udobnost, letnje hlađenje, održavanje ili određeni energetski razred. Za prvi razgovor dovoljni su želje i lokacija, ako je znate.
Šta propisi traže od nove kuće?
Za građevinsku dozvolu potreban je elaborat energetske efikasnosti, a za upotrebnu dozvolu energetski pasoš sa razredom najmanje C.
- Elaborat energetske efikasnosti (EE elaborat) je sastavni deo projekta za građevinsku dozvolu. Izrađuje ga odgovorni inženjer za energetsku efikasnost sa licencom. Elaborat računa toplotne gubitke kroz zidove, krov, pod i prozore, potrebnu energiju za grejanje i razred koji kuća treba da postigne.
- Energetski pasoš izdaje ovlašćena organizacija za završenu kuću, elektronski, kroz Centralni registar energetskih pasoša. Pasoš se prilaže uz zahtev za upotrebnu dozvolu.
- Najniži dozvoljeni razred za novu zgradu je C.
Pasoš opisuje izvedeno stanje. Zato pri izboru zamenskog prozora ili izolacije proveravamo kako promena utiče na projekat, pre nego što naručite materijal. Pravila za razred i pasoš utvrđuje Pravilnik o sertifikatima o energetskim svojstvima zgrada.
Šta znači razred A+?
Razred pokazuje koliko je energije za grejanje kući godišnje potrebno u odnosu na najveću vrednost koju propis dozvoljava za taj tip zgrade. Za novu kuću sa jednim stanom granice su:
| Razred | Potrebna energija za grejanje, u odnosu na najveću dozvoljenu |
|---|---|
| A+ | do 15 % |
| A | do 25 % |
| B | do 50 % |
| C | do 100 % (najniži razred za novu kuću) |
Razredi od D do G sreću se kod starijih kuća. Nova kuća mora ostati u razredu C ili boljem.
Kako se dostiže razred A ili A+?
Polazimo od željenog komfora i mogućnosti placa, pa zajedno proveravamo formu, omotač i instalacije. Razred iz pasoša zasniva se na proračunatoj potrebnoj energiji za grejanje. Stvarni račun zavisi i od izabranog sistema, vremena, načina korišćenja i cene energenta; A+ nije obećanje određenog mesečnog računa. Dobijate objašnjenje koje odluke imaju smisla za vašu kuću, umesto spiska opreme koju morate da kupite.
Forma i orijentacija
Kompaktan oblik može smanjiti površinu kroz koju se gubi toplota. Južna orijentacija može biti korisna za dnevnu zonu, ali se istovremeno proveravaju letnje sunce, pogled, privatnost i pristup dvorištu. Upoređujemo varijante otvora, streha i spoljnog senčenja, tako da svetla soba ostane prijatna i leti.
Koliko kuća sme da se okrene ka jugu zavisi od oblika placa, građevinske linije i pravila plana. To se vidi pre projektovanja, iz analize parcele.
Omotač bez toplotnih mostova
Omotač čine zidovi, krov, pod na tlu i delovi suterena koji odvajaju grejani prostor od spoljašnjosti ili negrejanog prostora. Potrebna debljina izolacije zavisi od materijala, sklopa, lokacije i ciljanog razreda. U elaboratu dobijate proračun za svoju kuću, a na crtežima oznake materijala i slojeva koje možete proslediti izvođaču.
Toplotni most je spoj na kome toplota lakše prolazi kroz omotač, na primer kod balkona, serklaža ili ugradnje prozora. Takva mesta razrađujemo crtežima i objašnjavamo izvođačima, kako bi planirana izolacija dobro funkcionisala i u izvedenoj kući. Više o detaljima za gradnju pročitajte na stranici projekat za izvođenje.
CLT (unakrsno lepljeno drvo) je noseći konstruktivni materijal, a ne izolacija. Drvo provodi toplotu slabije od betona, ali zid od CLT panela i dalje dobija sloj izolacije da bi dostigao razred A. Kod svake konstrukcije, zidane, betonske ili drvene, razred najviše zavisi od izolacionog sloja i detalja. Slično je sa zelenim krovom: štiti hidroizolaciju i ublažava letnje pregrevanje, ali ne zamenjuje toplotnu izolaciju krova.
Prozori i zaptivenost
Prozori utiču na gubitke toplote, osunčanje i osećaj komfora uz staklo. Porede se osobine celog prozora, stakla i rama, kao i način ugradnje i senčenja. Trostruko staklo može biti deo rešenja, ali oznaka „tri stakla” sama ne potvrđuje da prozor odgovara projektu. Pomažemo da ponudu dobavljača uporedite sa traženim svojstvima.
Zaptivena kuća ne gubi toplotu kroz propuste, ali mora da se provetrava kontrolisano. Test zaptivenosti (blower door) posle ugradnje prozora, a pre završnih radova, pokazuje propuste dok se još lako popravljaju.
Toplotna pumpa i podno grejanje
Toplotna pumpa uzima toplotu iz vazduha, zemlje ili vode i uz malo struje je predaje kući. Najčešća je pumpa vazduh-voda. Sistem zemlja-voda sa bušotinama traži veće ulaganje i prostor na placu, ali radi ujednačenije zimi.
Toplotna pumpa se često kombinuje sa niskotemperaturnim podnim grejanjem. Hlađenje, priprema tople vode i regulacija po prostorijama proveravaju se zajedno sa opremom i razvodom. Snagu i vrstu sistema određuje projekat mašinskih instalacija. Vama to omogućava da tražite ponude za isti zadatak i uporedite opremu, montažu i održavanje, umesto samo snage uređaja iz oglasa.
Ventilacija sa rekuperacijom
Rekuperator dovodi svež vazduh uz povrat dela toplote iz vazduha koji se izbacuje. Za izbor su važni protok, buka u sobama, filtracija, potrošnja uređaja i pristup za zamenu filtera. U projektu se usklađuju kanali i plafoni, pa unapred vidite koliko prostora zauzima sistem i šta održavanje podrazumeva.
Centralni sistem traži mesto za uređaj i kanale, obično spušteni plafon u hodniku i tehničku prostoriju, pa se predviđa već u idejnom rešenju. Lokalni uređaji ugrađeni u spoljni zid rešenje su kada za kanale nema mesta.
Fotonaponski paneli i status kupca-proizvođača
Fotonaponski (FN) paneli ne menjaju to koliko kuća gubi toplote, ali proizvode struju za toplotnu pumpu, rekuperaciju i domaćinstvo. Najbolje rade na južnom kosom krovu ili na ravnom krovu sa nosačima. U projektu se predviđaju nosivost krova, prodori kroz hidroizolaciju i mesto za invertor i eventualnu bateriju.
Domaćinstvo sa FN elektranom na krovu može da stekne status kupca-proizvođača: struju troši u kući, višak predaje u mrežu, a razlika se obračunava na računu. Obračun viška zavisi od toga kada je status stečen, pa aktuelne uslove proverite kod snabdevača i Elektrodistribucije Srbije pre ugradnje.
Tri kuće: prostor, oprema i energetske odluke
Ovi primeri pomažu da uporedite organizaciju prostora i mesta na kojima treba uskladiti arhitekturu sa energetskim rešenjem. Slika kuće ili spisak opreme sami ne potvrđuju energetski razred.
- Prizemlje i suteren, Paraćin: 200 m², tri spavaće sobe i garaža za dva automobila u suterenu. Koristan primer za razmatranje granice između grejanog stambenog dela i pomoćnih prostorija.
- Vila Travertino, Paraćin: 380 m², pet spavaćih soba i dupla garaža. Zasebna tehnička soba pokazuje zašto raspored opreme i pristup za održavanje treba rešiti zajedno sa osnovom kuće.
- Stalać Rezidencija, Stalać: 300 m², pet spavaćih soba i dnevni boravak kroz dve visine. Takav prostor traži pažljivo usklađivanje staklenih površina, senčenja i grejanja; ravan krov pruža mogućnost za panele, uz proveru projekta.
Energetski razred svake kuće utvrđuje se elaboratom energetske efikasnosti. Ostale projekte pogledajte u katalogu projekata kuća.
Česta pitanja o energetski efikasnim kućama
Da li je pasivna kuća isto što i kuća u razredu A+?
Nije. Passivhaus je poseban standard sa zahtevima za potrebnu energiju ili vršno opterećenje za grejanje, zaptivenost i druge performanse. Razred A+ pripada srpskoj skali iz energetskog pasoša. Ako razmišljate o Passivhaus sertifikaciji, recite nam to na početku, da zajedno razmotrimo zahteve i odgovarajući pristup projektovanju.
Da li projekat kuće u razredu A+ traži više posla?
Energetski efikasna kuća traži pažljivo povezivanje rasporeda, izolacije, prozora i sistema grejanja. Kroz projekat i proračun objašnjavamo šta odgovara vašoj kući i razrađujemo detalje koje izvođač koristi na gradilištu. Više o tome kako složenost rešenja utiče na budžet pročitajte u tekstu koliko košta projekat kuće.
Radi li toplotna pumpa vazduh-voda na velikim hladnoćama?
Može da radi, ako je model izabran za uslove lokacije i potrebnu snagu pri niskoj temperaturi. Radni opseg i učinak nisu isti za sve uređaje. Prema objašnjenju američkog Ministarstva energetike, postoje sistemi namenjeni hladnoj klimi; za vašu kuću proveravaju se podaci proizvođača, gubici i potreba za dodatnim izvorom toplote.
Može li postojeća kuća da pređe u bolji razred?
Može, energetskom sanacijom. Prvo se proveravaju postojeći sklopovi i potrošnja, pa se upoređuju mere koje imaju smisla za tu kuću. Ako radovi traže rešenje o odobrenju izvođenja radova, za njega izrađujemo idejni projekat (IDP). Posle radova novi energetski pasoš potvrđuje postignuti razred.
Ako planirate energetski efikasnu kuću, opišite kako želite da je koristite. Kroz varijante rasporeda, 3D prikaze eksterijera i unutrašnje organizacije i video sagledavate prostor pre razrade. Za dozvolu pripremamo dokumentaciju i vodimo predaju kroz CEOP, a tokom gradnje razjašnjavamo projektna pitanja i izbor grejanja, stolarije, izolacije i fasade. Proračun konstrukcije, crteži, predmer i predračun služe za ponude izvođača. Tu smo da sa vama i majstorima povežemo sve te odluke u prijatan dom.
— Autor

Arhitekta, urbanista i investitor
Povezuje vaše želje sa uslovima parcele i mogućnostima izvođenja.
Licence IKS 300 3336 03 (odgovorni projektant) i IKS 200 0292 03 (odgovorni urbanista) · licencirani izvođač arhitekture
— Sledeći korak
Kakvu kuću zamišljate? Razgovarajmo.
Napišite šta želite ili gde vam treba pomoć: plac, raspored, dozvola ili priprema za gradnju. Možete se javiti i dok tek razmišljate o kući. Jovan Milivojević će sa vama razmotriti ideje i sledeći korak.






